Case study Angela Zajc
09.07.2023.
Što je hipodoncija zuba? – Uzroci, simptomi i kako se dijagnosticira
30.01.2025.Što je bruksizam i kako ga prepoznati?
Jeste li se ikad probudili ujutro s ukočenom vilicom ili bolovima u području žvačnih mišića? Ili pak, imate česte glavobolje kojima se ne može naći uzrok? Možda patite od bruksizma, a da to ni ne znate!
Bruksizam je nekontrolirano škrgutanje i stiskanje zubima koje se javlja u snu ili tijekom dana. Prema istraživanju iz 2013. godine, zastupljenost dnevnog bruksizma u populaciji je oko 30%, a noćnog oko 16%.
Osobe koje pate od noćnog bruksizma uglavnom toga nisu niti svjesne. Najčešće im na to ukažu njihovi partneri kada ih tijekom noći počnu buditi neugodni zvukovi drobljenja i škripanja.
Dnevni bruksizam karakteriziran je nekontroliranim stiskanjem zubima, bez neugodnih zvukova, a zanimljivo je da je češći u žena, dok je noćni bruksizam podjednako zastupljen u oba spola.
Uzroci bruksizma
Psihologija bruksizma vrlo je složena. Svrstava se u poremećaje spavanja, a pretpostavlja se da je glavni okidač stres. Također se povezuje s osjećajima straha, frustracije, tjeskobe i ljutnje.
Zanimljivo je da se bruksizam javlja kod 50% dojenčadi prilikom nicanja mliječnih zuba, a u starije djece incidencija je 20%.
Simptomi i posljedice bruksizma
Iako bruksizam može biti potpuno bez simptoma, škripanje zubima za posljedicu može imati trajno oštećenje zubnog tkiva, kao i različite bolove u području glave i vrata. Ako je kod vas prisutan neki od niže navedenih simptoma, moguće je da patite od bruksizma.
Simptomi koji ukazuju na bruksizam:
- ukočenost i bol u području čeljusnog zgloba,
- bol u žvačnim mišićima,
- bol u području uha,
- česte glavobolje,
- istrošeni i oštećeni zubi,
- preosjetljivost zuba.
Simptomi noćnog bruksizma obično su izraženiji ujutro, a kroz dan se ublažavaju, dok je kod dnevnog bruksizma suprotno - pacijenti se bude bez simptoma, a tijekom dana oni postaju sve više izraženi. Bruksizam kod djece uzrokuje blaže simptome nego kod odraslih.
Liječenje bruksizma
Kada bi se ljudi mogli "izliječiti" od stresa, vjerojatno bi se smanjila i učestalost bruksizma u populaciji, no to nažalost nije lako. Stoga, jedino što preostaje je pokušati prevenirati štetne posljedice bruksizma. U tu svrhu koristi se udlaga za bruksizam. Ipak, kod osoba koje prolaze stresne situacije koje direktno utječu na pogoršanje bruksizma, od pomoći bi mogli biti lijekovi za smirenje koji se uzimaju po preporuci liječnika.
Udlagu za bruksizam moguće je izraditi kod stomatologa, odnosno specijalista protetike. Nakon temeljitog pregleda na kojemu doktor provjerava stanje denticije, bolnost žvačnih mišića i zgloba te kretnje otvaranja i zatvaranja usta, uzimaju se otisci gornje i donje čeljusti i registrat zagriza. Sve navedeno šalje se u zubotehnički laboratorij gdje se izrađuje udlaga od plastike (akrilata) koja se na sljedećem terminu predaje pacijentu.
Udlaga je posebno prilagođena svakom pacijentu i njegovom zagrizu. Nosi se tijekom noći, a cilj joj je relaksirati žvačne mišiće kako bi se umanjila njihova napetost i bolnost te ujedno zaštititi zube od daljnjeg trošenja. Razlikujemo meke i tvrde udlage, a njihova primjena ovisi o težini slučaja i o tome što se njima želi postići (relaksacija mišića ili samo zaštita zuba).
Kako ublažiti simptome bruksizma?
Stiskanje zubi u snu uzrokovano je pretjeranom aktivnošću žvačnih mišića, stoga većina bolova uzrokovanih bruksizmom proizlazi iz napetosti mišića koji su tijekom noći stalno u pokretu što dovodi do grčenja i bolnosti. Ono što može pomoći opuštanju mišića je masaža, topli oblozi te lijekovi za opuštanje mišića.
Preporučuje se tijekom dana izbjegavati nepogodne navike koje bi mogle pogoršati stanje, kao što je žvakanje žvakaćih guma, grickanje noktiju, olovke ili bilo čega što nije hrana.
Neki izvori navode kako bi bilo dobro izbjegavati alkohol i kavu jer pogoršavaju bruksizam.
U slučaju preosjetljivosti zuba i oštećenja zubnog tkiva, stomatolog će procijeniti koja je najbolja opcija za smanjenje simptoma i zaštitu zuba - kompozitni ispuni, ili, pak krunice u slučaju većeg oštećenja. Tu estetska stomatologija preuzima glavnu ulogu, no bitno je nakon sanacije usne šupljine izraditi zaštitnu udlagu kako bi se takvo stanje i očuvalo. Nerijetko zbog bruksizma dolazi do oštećenja plombi i protetskih radova.
Zaključak
Bruksizam je široko rasprostranjen u našem društvu i dok nekima ne stvara nikakve probleme, ostali pate od teških posljedica. Ponekad je teško simptome povezati s uzrokom, pogotovo kada je riječ o glavoboljama. Stoga su redoviti posjeti stomatologu vrlo su bitni kako bi se moglo prepoznati oštećenje zuba uzrokovano bruksizmom i pravovremeno izraditi zaštitna udlaga koja će spriječiti daljnje trošenje.