Disanje na usta kod djece: kada je razlog za brigu i kako može utjecati na zagriz?

Ključne činjenice

Zašto je disanje kroz nos važno za razvoj zuba i čeljusti?

Kod pravilnog disanja kroz nos usnice su najčešće zatvorene, a jezik u mirovanju prirodno leži uz nepce. Takav položaj jezika važan je jer tijekom rasta pomaže pravilnom i širem razvoju gornje čeljusti.

Kada dijete često diše na usta, usnice su u mirovanju otvorene, a jezik je spušten niže u usnoj šupljini. Tada se mijenja ravnoteža između jezika, obraza i usana. Kod neke djece to s vremenom može uzrokovati uži gornji zubni luk, visoki i uski nepčani svod, manjak prostora za trajne zube, slabo razvijenu i uvučenu donju čeljust te otvoreni ili križni zagriz. Također mogu se primijetiti suhe usnice i sluznica usne šupljine, dok lice poprima karakterističan izduženi izgled s vidljivim podočnjacima. Dugotrajno disanje na usta može utjecati i na držanje glave i vrata.

Kako prepoznati da dijete diše na usta?

Roditelji ne trebaju sami postavljati dijagnozu, ali mogu obratiti pažnju na znakove koji se ponavljaju kroz dulje vrijeme, a ne samo tijekom prehlade ili kratkotrajne začepljenosti nosa.

• dijete često drži usta otvorena tijekom dana
• spava otvorenih usta ili hrče
• ima nemiran san ili se budi umorno
• ujutro ima suha usta, suho grlo ili suhe usnice
• često ima začepljen nos
• teško diše kroz nos i kada nije prehlađeno
• govori kroz nos ili ima promijenjen izgovor
• teško zatvara usnice bez napora
• izraženo diše na usta tijekom fizičke aktivnosti, više nego što bi se očekivalo

Jedan znak sam po sebi ne mora značiti problem. Međutim, ako se više znakova ponavlja, dobro je to spomenuti pedijatru, ortodontu ili drugom stručnjaku koji prati razvoj djeteta.

Najčešći uzroci disanja na usta kod djece

Disanje na usta rijetko je samo navika bez razloga. Često postoji fizički uzrok zbog kojeg dijete ne može dovoljno lako disati kroz nos. Mogući uzroci uključuju:

• povećane tonzile (najčešće ždrijelna tzv. treći krajnik)
• alergijski rinitis ili sezonske alergije
• kroničnu začepljenost nosa
• česte upale gornjih dišnih puteva
• devijaciju nosne pregrade ili druge smetnje u nosnom disanju
• naviku disanja na usta koja se zadržala nakon što je početni uzrok prošao

Zato se rješavanje disanja na usta ne svodi samo na ortodontsku terapiju. Ako dijete teško diše kroz nos, hrče ili često ima začepljen nos, važno je provjeriti i dišne puteve, najčešće kod pedijatra ili ORL specijalista.

Kako disanje na usta može utjecati na zagriz?

Dugotrajno disanje na usta može biti povezano s promjenama u razvoju zuba i čeljusti. Ortodont kod djece koja često dišu na usta posebno prati nekoliko mogućih nepravilnosti:

• spušten položaj jezika u mirovanju
• uski gornji zubni luk
• visok i uzak nepčani svod
• zbijenost zuba zbog manjka prostora za pravilno nicanje trajnih zuba
• slabo razvijena i uvučena donja čeljust
• otvoreni zagriz, kod kojeg se prednji zubi ne dodiruju pravilno
• križni zagriz, koji se može razviti kada je gornji zubni luk uži od donjeg

Ove promjene ne nastaju preko noći i ne razviju se kod svakog djeteta. Na zagriz utječu i genetika, naslijeđeni oblik čeljusti, dob djeteta, trajanje disanja na usta, položaj jezika te druge navike poput sisanja palca, dugotrajnog korištenja dude ili nepravilnog gutanja.

Upravo zato je individualna procjena važna. Kod neke djece dovoljno je praćenje, dok je kod druge djece korisno reagirati ranije, dok su rast i razvoj još u tijeku.

Zašto disanje na usta nije samo ortodontski problem?

Ortodont može procijeniti kako se disanje na usta odražava na zube, čeljust i zagriz, ali uzrok otežanog disanja često nije samo u ustima. Ako dijete ne može normalno disati kroz nos, potrebno je utvrditi zašto se to događa.

Zato je kod dugotrajnog disanja na usta često važan multidisciplinarni pristup. Ovisno o simptomima, u obradu mogu biti uključeni pedijatar, ORL specijalist, logoped ili drugi stručnjak. Ako se liječi samo posljedica, a ne i uzrok otežanog disanja, problem se može nastaviti.

Kada dijete treba ortodontski pregled?

Ortodontski pregled preporučuje se ako roditelj primjećuje da dijete dulje vrijeme diše na usta, ima otvorena usta u mirovanju ili se već vide promjene u zubima i zagrizu.

Pregled je posebno koristan ako dijete:

• ima usku gornju čeljust ili zbijene zube
• ima križni ili otvoreni zagriz
• teško zatvara usnice bez napora
• ima spušten položaj jezika
• ima navike poput sisanja palca, guranja jezika ili nepravilnog gutanja
• često hrče ili spava nemirno
• ima trajne zube koji niču bez dovoljno prostora

Rani pregled ne znači da će dijete odmah trebati aparatić. Njegova je svrha procijeniti kako se razvijaju zubni lukovi, kako niču trajni zubi i postoji li problem koji treba pratiti ili liječiti u pravom trenutku.

Što ortodont može učiniti?

Na ortodontskom pregledu procjenjuje se položaj jezika, oblik i širina zubnih lukova, zagriz i faza nicanja trajnih zuba. Ako terapija nije potrebna odmah, ortodont može preporučiti praćenje razvoja kroz određeno razdoblje.

Ako je gornji zubni luk uzak, razvija se križni zagriz ili nema dovoljno prostora za trajne zube, ortodont može razmotriti terapiju usmjerenu na razvoj i širenje gornjeg zubnog luka dok je rast još u tijeku. Cilj takve terapije nije samo poravnati vidljive zube, nego stvoriti bolje uvjete za pravilan razvoj obje čeljusti, zagriza i nicanje trajnih zuba.

Vrsta terapije ovisi o dijagnozi, dobi djeteta, fazi razvoja i mogućnosti suradnje. U nekim slučajevima mogu se koristiti mobilni aparati, fiksni aparati, prozirni aligneri ili drugi ortodontski uređaji. Ortodontska terapija može pomoći u korekciji uskog zubnog luka i nepravilnosti zagriza, ali ne rješava uvijek osnovni uzrok otežanog disanja kroz nos.

Što roditelji mogu napraviti?

Roditelji imaju važnu ulogu jer najčešće prvi primijete promjene u svakodnevnom ponašanju djeteta. Korisno je pratiti diše li dijete kroz nos ili usta, kako spava, hrče li, ima li često začepljen nos i može li zatvoriti usnice bez napora.

Ako se disanje na usta ponavlja, dobro je dogovoriti pregled i ne čekati da se problem sam riješi. Što se ranije utvrdi uzrok, lakše je odabrati pravi smjer: praćenje, upućivanje drugom stručnjaku, vježbe, uklanjanje štetne navike ili ortodontska terapija.

Važno je da roditelj ne kažnjava dijete zbog disanja na usta. Ako dijete ne može disati kroz nos, potrebno je prvo razumjeti razlog, a zatim zajedno sa stručnjacima odabrati odgovarajuće rješenje.

Rani pregled pomaže prepoznati problem na vrijeme

Disanje na usta kod djece može biti prolazno, ali može biti i znak da dijete ima smetnje u nosnom disanju ili promjene koje utječu na razvoj zagriza. Zato je važno ne promatrati samo položaj zuba, nego i način disanja, položaj jezika, funkciju usana i razvoj čeljusti.

U Ortodonciji Marelić možete dogovoriti ortodontski pregled djeteta i saznati utječe li disanje na usta na razvoj zuba i zagriza. Ako je potrebno, ortodont će preporučiti daljnje praćenje, terapiju ili pregled kod drugog stručnjaka.