Problemi i bolesti zubnog mesa i kako ih liječiti?

Zubno meso ili gingiva je vrlo važna barijera u zaštiti zuba i ostalih potpornih struktura zuba(kost, cement, parodont). Parodontologija je grana dentalne medicine koja se baviproučavanjem potpornih struktura zuba te liječenjem povezanih bolesti i stanja- gingivitis,parodontitis, povlačenje zubnog mesa (recesije) i parodontni apsces. Uzročnici bolestizubnog mesa su bakterije koje se nalaze u zubnom plaku. One proizvode jake toksine koji aktiviraju upalni proces.

Činjenica da je vodeći faktor gubitka zubi kod odraslih - bolest zubnog mesa, vrlo je važnopravilno i redovito provoditi oralnu higijenu, ne zanemariti simptome koji mogu ukazati nabolest zubnog mesa te ukoliko oni postoje, posjetiti svog doktora dentalne medicine ili specijalista parodontologije.

Rizični faktori:

• pušenje
• genetika (obiteljska anamneza)
• šećerna bolest, leukemija, skorbut, pelagra
• dob (stariji od 65 godina)
• malnutricija (deficijencija vitamina i ostalih nutrijenata)

Simptomi i znakovi bolesti zubnog mesa:

• crvena i otečena gingiva
• krvarenje u usnoj šupljini povezano s gingivom i ostalim potpornim strukturama zuba
• loš zadah
• bol u području gingive

Bolesti zubnog mesa i ostalih potpornih struktura zuba

Gingivitis

Među bolestima zubnog mesa čest je gingivitis, odnosno upala desni (gingive) koja dovodido krvarenja, edema, crvenila i eksudata. Često je popraćena boli i neugodnim zadahom.Gingivitis nastaje kao posljedica loše oralne higijene, odnosno nakupljanjem plaka napovršini zuba i okolnih potpornih struktura, odnosno u već nastalim parodontnim džepovima. Svojim toksičnim djelovanjem, bakterije iz plaka potiču upalu i time narušavaju zdravlje oralnih struktura.

Drugi lokalni faktori, poput malokluzije, zubnog kamenca, zaglavljivanja hrane, loših zubnihispuna i kserostomije imaju sekundarnu ulogu. Također, gingivitis se može razviti tijekom menopauze, u trudnoći, kod nekontroliranog dijabetesa, skorbuta, leukemije i pelagre.

Dijagnoza se temelji na kliničkom pregledu, inspekciji gdje su jasno vidljivi simptomi. Liječenje ove bolesti zubnog mesa kreće s pravilnom, čestom i intenzivnom oralnom higijenom, posjećivanjem doktora dentalne medicine kako bi se uklonile tvrde naslage (kamenac) koje pospješuju zadržavanje plaka. Ponekad zbog obujma upale potrebni su antibiotici, kirurško uklanjanje gingive ili laser terapija.

Nakon mehaničkog uklanjanja (četkicom, interdentalnom četkicom, zubnim koncem) mekih naslaga i masaže zubnog mesa, poželjno je ispiranje usne šupljine 0,12% klorheksidinom (kupljenim u ljekarni) ili domaćim pripravkom – čajem od listova svježe kadulje.

Parodontitis

Ukoliko se gingivitis ne liječi dolazi do progresije upale koja osim gingive zahvaća i periodontalni ligament, cement i alveolarnu kost što se naziva parodontitis. Nažalost, gubitak alveolarne kosti i gingivnog pričvrstaka je nepovratan.

Dijagnoza se zasniva na inspekciji, mjerenjem parodontnih džepova i analizom rendgenskih snimaka. Sistemske bolesti koje stvaraju sklonost parodontitisu su dijabetes (osobito tipa I), stečena, obiteljska i ciklička neutropenija, Downov sindrom, sindromi nedostatne adhezije leukocita, Papillon–Lefevreov sindrom, Crohnova bolest, histiocitoze, hipogamaglobulinemija, Chédiak–Higashijev sindrom; glikogenoze, infantilna genetska agranulocitoza, Ehlers–Danlosov sindrom (tip IV i VIII), manjak C vitamina (skorbut) i hipofosfatazija.

Neodgovarajuća okluzija koja dovodi do prevelikog funkcionalnog opterećenja zubi može doprinijeti napredovanju posebnog oblika parodontitisa obilježenog angularnim defektima kosti.

Bol se može javiti ukoliko se radi o akutnoj upali ili upadanjem hrane u džepove. Karakteristični su obilni plakovi, uz crvenilo, edem i stvaranje eksudata. Zubno meso može biti osjetljivo i lako krvariti, a moguć je i zadah iz usta.

Liječenje se u prvoj fazi sastoji od detaljnog čišćenja i strugafnja zubnog korijena, zatim zaglađivanja i ispiranja kako bi se odstranio plak i zubni kamenac. Bitna je pravilna oralna higijena koju će pacijent provoditi kod kuće.

Nakon toga slijede redoviti posjeti stomatologu i kontrole dubine džepova. Ako se duboki džepovi ne povlače, može biti potrebna sistemska primjena antibiotika. Često se parodontni zubi splintiraju te se selektivno preoblikuje zubna površina u svrhu sprječavanja traumatskog zagriza.

Recesija gingive i paradontni apces

Recesija gingive predstavlja povlačenje zubnog mesa (gingivnog pričvrstka) s površine korijena zuba. Dolazi do ekspozicije cementa i gubitka prvotnog gingivnog pričvrstka. Posljedica može biti bol, preosjetljivost, nastanak karijesa na zubnom vratu. Najčešće nastaje kao posljedica gingivitisa i parodontitisa.

Drugi uzroci mogu biti povlačenje sluznice zbog razvijenog frenuluma, preagresivno četkanje horizontalnim potezima, bruksizam, žvakanje duhana, ortodontska terapija, genetski oslabljena gingiva, hormonalna promjena u trudnoći/menopauzi, trauma ili piercing na jeziku, odnosno usnici. Kod recesije gingive upala nije prisutna.

Terapija se sastoji ponajprije od pravilnog, nježnog i efektivnog četkanja na preporuku stomatologa te redovitih pregleda kako recesija ne bi uznapredovala. Kirurški zahvat može se promijeniti ukoliko pacijent nije zadovoljan estetikom, ima jaku preosjetljivost na toplo i hladno te ukoliko postoji rizik od nastanka karijesa.

Parodontni apsces nastaje kao posljedica neliječenog parodontitisa. Karakteristična je nakupina gnoja koja se stvara u parodontnom prostoru, manifestirana kao bolna oteklina u blizini korijena zahvaćenog zuba. Gnoj je tekućina neugodna mirisa i žućkaste boje.

Liječenje se sastoji od hitnog omogućavanja drenaže kroz parodontni džep ili kirurškim putem. Može se razviti i kronicitet apscesa gdje se pojavljuje fistula kroz koju prolazi gnoj. Ponekad je potrebna i antibiotska terapija. Svakako se preporučuje daljnja parodontološka terapija.

Zaključak

Bolesti zubnog mesa (gingivitis, parodontitis, recesija gingive, parodontni apsces) danas su vrlo česta pojava. Veoma je važno na vrijeme primijetiti simptome te se obratiti svom doktoru dentalne medicine kako bi se što prije započelo s liječenjem, odnosno da bi se prevenirala progresija upale ukoliko ona postoji.

Među najvažnijim faktorima koji utječu na sprječavanje bolesti ili njenog širenja je pravilna oralna higijena koja ubraja temeljito i pravilno četkanje, odabir odgovarajuće paste za zube, korištenje interdentalnih četkica, konaca te vodice za ispiranje usne šupljine.